Kako odjeća koju nosimo šteti našem zdravlju i prirodi?

Ekološka osviještenost više je od izbacivanja plastike iz uporabe i odvajanja otpada. Ona uključuje promjenu u našim svakodnevnim navikama, brigu o vlastitom tijelu i zdravlju kao i o prirodi. Iako je cijena dokazano još uvijek prvi element odluke o kupovini kod većine potrošača, vrlo je važno pogledati sastav materijala kako nas „jeftina“ odjeća u konačnici ne bi koštala zdravlja.

Za bojanje i ispisivanje natpisa na tkanini koristi se preko 10.000 štetnih kemikalija, od kojih su mnoge potencijalno kancerogene. Brojna istraživanja pokazala su da iste te kemikalije unosimo u tijelo kroz kožu, probavnim putem ili udisanjem. Tekstilna industrija ulazi u top pet najvećih zagađivača na svijetu.

Saznajte koje materijale trebate izbjegavati a koji su zdravi za kožu i prirodu.

Loši materijali tkanina

Sintetika

U ovu skupinu spadaju već dobro poznati štetni materijali akril, poliester, rajon, acetat i najlon. Tijekom proizvodnje tretiraju se brojnim kemikalijama koje nošenjem ovih materijala oštećuju našu kožu. Izuzev štetne proizvodnje sintetički materijali ne dišu, zadržavaju mirise i pogodni su za razvoj bakterija. Poliester je broj 1 najgori materijal za kožu.

Bambus

Marka održive odjeće Patagonia provela je istraživanje koje je pokazalo da bambus u procesu pretvaranja iz krutog u mekano stanje ispušta otrovne kemikalije (ugljični disulfid, natrijev hidroksid i sumpornu kiselinu) opasne za reproduktivnost čovjeka.

Vuna

Iako nas dobro grije ovaj materijal može čak i na normalnoj koži izazvati iritacije i ekceme. Posebno je štetan za oštećenu i suhu kožu.
*Ekcemi ili kronična upala kože može nastati i pretijesnim odijevanjem.

Tkanina koja se ne gužva

Većina nas se slaže da je peglanje dosadan posao (čast izuzecima), no zgužvani ne možemo nikuda. Zato neki potrošači pri samoj kupovini biraju materijale koji se ne gužvaju. Definitivno lijepo zvuči no jeste li se ikada zapitali kako je to moguće? Kako bi to postigli, proizvođači koriste metodu unakrsnog povezivanja koja često uključuje opasne količine formaldehida, bezbojnog otrovnog plina. Dobra vijest je da su nedavna istraživanja pokazala da postoje sredstva (npr. limunska kiselina) kojima je moguće postići isti učinak bez upotrebe štetnog formaldehida.

„Vintage“ odjeća

Ekološki osviještene ljude a i one koji jednostavno vole „vintage“ stil često ćemo vidjeti u „cool“ starim komadima odjeće. Ono na što „vintage“ zaljubljenici moraju pripaziti je da ove komade odjeće dobro prozrače i operu prije nošenja jer ukoliko nisu bili pravilno skladišteni, mogu sadržavati prašinu i perut koja izaziva osip na koži.

„Biraj kvalitetu ispred kvantitete“.

Dobri materijali tkanina

Najbolji materijali za našu kožu su organski pamuk, merino vuna (koja je mekša od vune zahvaljujući finijim vlaknima), kašmir, konoplja, svila, alpaka, lan, novi takozvani materijal budućnosti – tancel te modal.

Organski pamuk

Općenito je pamuk među najboljim vrstama tkanina koje možemo nositi. Treba uzeti u obzir da se konvencionalni pamuk izrađuje uz velike količine pesticida i gnojiva stoga se svakako preporuča kupovanje organskog pamuka.

• 

• 

Tancel

Nova vrsta umjetnih celuloznih vlakana, koju je međunarodni ured za umjetna vlakna 1989. nazvao LYOCELL (lyocell vlakno). Potječe iz celuloze drva prirodnog eukaliptusa. Cijeli proizvodni proces je netoksičan i bez zagađenja. Ekonomičnost ovog materijala opravdana je samim time što zahtjeva 10 puta manje vode u proizvodnji i 6 puta manje materijala za izradu jedne majice u odnosu na pamuk.

Modal

Materijal nastao iz stabla bukve, karakterizira ga čvrstoća i pogodnost za reciklažu.

Utjecaj tekstilne industrije na okoliš

Korelacija tekstila i okoliša očituje se u činjenicama da je globalno gledajući tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača dok se sam tekstil smatra sve većom rastućom ekološkom prijetnjom. Proizvođači i dizajneri uglavnom su usmjereni na stvaranje tekstila koji će zadržati niske cijene a ne obraćaju pažnju na ostale dimenzije proizvodnje odnosno utjecaj njihove proizvodnje na okoliš. Već smo spomenuli štetne kemikalije koje se nalaze u tkaninama no ono o čemu ne razmišljamo je da se sve te kemikalije uz mikroplastiku ispuštaju u odvod pri svakom pranju. Tako svake godine u oceanima završi 0,5 milijuna tona mikrovlakana. Korištenje pesticida u proizvodnji tkanina za posljedicu ima narušavanje bioraznolikosti i degradaciju tla.

Kada biramo odjeću prema „jeftinoj“ cijeni treba razmisliti i o tekstilnim radnicima koji su često plaćeni ispod minimalne plaće potrebne za preživljavanje što dovodi do drugog problema, siromaštva. Osim što su radnici u brzoj modi izrazito malo plaćeni, njihovo zdravlje i životi su svakodnevno ugroženi. 2013. godine u kolapsu zgrade Rana Plaza ubijeno je najmanje 1.132 ljudi, a ozlijeđeno više od 2.500, do nesreće je došlo jer vlasnici tvornica nisu zadovoljili građevinske propise.

Industrija odjeće i obuće također negativno utječe na životinjski i biljni svijet oduzimajući polja za ispašu te upotrebom krzna i kože egzotičnih životinja.

Iako nas trend nesvjesno navodi na masovnu potrošnju i gomilanje odjevnih predmeta koje „moramo“ imati, trebamo se osvijestiti i svoj novac iskoristiti kako bi sebi pružili manje a više. Zato uvijek birajte kvalitetu ispred kvantitete, uživajte u čarima ugodne i kvalitetne odjeće i sačuvajte ju za svoje prijatelje ili nasljednike.

Pratite nas na društvenim mrežama

Instagram @greenly_hr

Facebook Greenly